Datum objavljivanja: 12/12/2013
(Beograd, 9. Decembar 2013.) Predstavnica Opštine Vrnjačka Banja učestvovala je na Konferenciji održanoj 9. decembra u Privrednoj komori Srbije (PKS) o javno- privatnom partnerstvu u zdravstvu, gde je konstatovano da postoje naročito velike mogućnosti unapređenja kapaciteta u banjskim lečilištima i specijalnim bolnicama.
U našoj zemlji od 2011. godine postoji zakonski okvir za javno privatno partnerstvo, (JPP) kao oblika ulaganja kao dugoročnu saradnju između javnog i privatnog partnera radi obezbeđivanja finansiranja, izgradnje, rekonstrukcije, upravljanja ili održavanja infrastrukturnih i drugih objekata od javnog značaja i pružanja usluga od javnog značaja, koje može biti ugovorno ili institucionalno. U protekle dve godine, u Srbiji je odobreno svega šest projekata javno-privatnog partnerstva.
Projekti javno-privatnog partnerstva treba da budu ekonomski efikasni i socijalno odgovorni. Vrednost koja se dobija za uložena sredstva treba da bude veća od one koja bi se dobila sprovođenjem „tradicionalnog“ (budžetskog) modela ulaganja.
“Srbija ima zaokružen zakonodavni okvir, jer je pre dve godine stupio na snagu Zakon o javno privatnom partnerstvu i koncesijama, ali se JPP nije dovoljno afirmisalo, što za rezultat ima mali broj projekata. Moramo biti aktivni i motivisati lokalne zajednice da budu kreativne i preduzimljive”, rekao je Raša Ristivojević, potpredsednik PKS, na otvaranju Konferencije. PKS, kao nacionalna i najveća asocijacija srpskih privrednika treba da pruži operativnu pomoć kod projekata JPP, kako bi podstakli nova ulaganja i privredni rast. Kao dobre evropske primere JPP u sektoru zdravstva, Ristivojević je naveo gradnju bolnica Burgos u Španiji, Sautmed u Bristolu, Di Mestre u Italiji kao i drugih zdravstvenih ustanova širom sveta od Meksika, Indije do Japana. Rumunija je putem JPP rešila problem lečenja oboljenja bubrega kroz centre za dijalizu. Više od 25 odsto rumunskih državljana koji idu na dijalizu u protekloj deceniji lečilo se u centrima formiranim putem JPP u koje je investirano gotovo 30 miliona evra. Trošak koji je Rumunija imala po dijalizi sa 85 smanjio se na 20 evra, a od 2004. do 2012. ta zemlja je uštedela oko 3,3 miliona evra.
Prof. dr Berislav Vekić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja, govorio je o ulozi i mestu projekata JPP u banjama Srbije, koje su, kako je on rekao, izuzetno bogat, ali nedovoljno neiskorišćen resurs. Poznato je da Srbija ima 300 termalnih izvorišta, a danas u 21. veku imamo 53 banje, od kojih svega 20 ima razvijenu i organizovanu zdravstvenu službu. Neophodno je, smatra prof. Vekić, poboljšati uslove i ponudu u banjama i lečilištima uvođenjem novih usluga. Nedostatak, ili nedovoljno razvijeni spa, velnes i fitnes programi, utiču na to, da mnogi naši turisti radije odlaze u banje Mađarske, Slovenije i BiH, nego u naše banje. Kroz projekte JPP imamo brojne mogućnosti da unapredimo turističke kapacitete u banjama, u kojima smo, za razliku od suseda ipak, zadržali dobar rehabilitacioni program, naglasio je državni sekretar, prof. Vekić, u čijoj su nadležnosti banje u Srbiji, kao zdravstveni resurs.
Dejan Radulović, iz Ministarstva regionalnog razvoja i lokalne samouprave naglasio je da bi se kroz projekte JPP u lokalnim samoupravama rešili brojni problemi kao što su migracije, neravnomeran regionalni razvoj, negativan prirodni priraštaj. JPP je jedan od sve važnijih modela finansiranja lokalnog razvoja i u narednim godinama postaće opcija izbora za lokalnu vlast. Radulović je rekao da je Komisija odobrila svega šest projekata, ali i ukazao na problem nedostatka kvaliteta. Kvalitetni projekti JPP omogućiće povlačenje sredstava iz IPA fondova, ali i drugih finansijskih institucija, dodao je Radulović.
Marijan Bilić, potpredsednik Euromedic International iz Holandije predstavio je modela JPP kroz formiranje Centra za radioterapiju u Kliničkom centru Banja Luka, a Ivan Bošnjak gradonačelnik Zrenjanina nagrađeni projekat JPP – banja Rusanda u Melencima.